Više o temi: sagorijevanje
Sagorijevanje je iscrpljenost povezana s poslom: emocionalni umor, udaljenost ili cinizam prema poslu i osjećaj neučinkovitosti. Psihološka podrška usmjerena je na oporavak, radno opterećenje i granice, vrijednosti te, kada je potrebno, odluke o radnoj situaciji.
Psiholozi procjenjuju i liječe emocionalne, bihevioralne i odnosne teškoće psihološkom terapijom. Ne propisuju lijekove. U mnogim državama klinička praksa zahtijeva posebnu kvalifikaciju i upis kod nadležne komore, što Therapy247 provjerava.
Kako doći do skrbi za mentalno zdravlje – Hrvatska
Kako provjeriti ima li stručnjak odobrenje za rad
- Hrvatska psihološka komora (Croatian Psychological Chamber). Prema Zakonu o psihološkoj djelatnosti djelatnost smiju obavljati samo psiholozi upisani u imenik Komore (Imenik psihologa); za upis su potrebni jednogodišnji pripravnički staž i stručni ispit. Odobrenja za rad izdaju se na šest godina i obnavljaju se uz dokaz o trajnom stručnom usavršavanju.
Hitna pomoć – Hrvatska
Ako je ugrožen vaš život ili život druge osobe, odmah nazovite broj za hitne slučajeve. Ove službe mogu pomoći u bilo koje doba:
- 112 · Emergencias
- 01 4833 888 · Plavi telefon
- 01 4828 888 · Psihološki centar TESA
Informacije provjerene u studenome 2026. · Izvori: zakon.hr, zakon.hr
Znakovi na koje treba obratiti pozornost
Sagorijevanje se razvija postupno pod dugotrajnim pritiskom na poslu. Česti znakovi uključuju iscrpljenost koju odmor ne otklanja, osjećaj odvojenosti, cinizma ili otupjelosti prema poslu, dojam da ništa što radite nema učinka te teškoće s koncentracijom. Možda strahujete od ponedjeljka, razdražljivi ste prema kolegama ili obitelji, češće obolijevate ili primjećujete da Vam vikendi i godišnji odmori više ne pomažu da se oporavite.
Što pomaže: liječenje i stručnjaci
Kod sagorijevanja mogu pomoći psiholozi, klinički psiholozi i psiholozi rada. Kognitivno-bihevioralni pristupi, terapija prihvaćanjem i posvećenošću (ACT) i programi upravljanja stresom pomažu u oporavku, postavljanju granica i radu na vrijednostima. Podrška često uključuje sagledavanje radnog opterećenja, zahtjeva posla i mogućih promjena na poslu. Liječnik treba procijeniti iscrpljenost i isključiti tjelesne uzroke ili depresiju te može savjetovati o bolovanju.
Kada potražiti hitnu pomoć
Sagorijevanje se može preklapati s depresijom. Ako se osjećate beznadno, uopće ne možete funkcionirati ili imate misli o samoozljeđivanju ili oduzimanju vlastitog života, odmah se obratite lokalnim hitnim službama ili otiđite na najbliži hitni prijam. Odmah potražite liječničku pomoć zbog tjelesnih simptoma poput boli u prsima, lupanja srca ili nesvjestice.
Što možete učiniti u međuvremenu
Pokušajte čuvati jasne granice između posla i odmora, primjerice isključivanjem obavijesti nakon radnog vremena. Dajte prednost snu, redovitim obrocima i laganoj tjelovježbi. Razgovarajte s nekim kome vjerujete o tome kako se osjećate i, ako je moguće, razgovarajte o radnom opterećenju s nadređenim ili službom medicine rada. Pomaže i ponovno povezivanje s aktivnostima i ljudima izvan posla. Izbjegavajte oslanjanje na alkohol ili stimulanse kako biste izdržali.
Čime se bavi psiholog?
Psiholog veći dio radnog dana provodi u razgovoru s ljudima o onome što ih muči i pomaže im da to promijene. To uključuje procjenu teškoće, dogovaranje ciljeva i primjenu strukturiranih psiholoških tehnika na sesijama s odraslima, adolescentima, djecom, parovima ili obiteljima. Između sesija priprema materijale, piše bilješke i ponekad surađuje s liječnicima, školama ili drugim stručnjacima, uvijek uz Vaš pristanak.
Kada Vam može pomoći psiholog?
Psihologu se ima smisla obratiti kada anksioznost, loše raspoloženje, stres, problemi u odnosima, gubitak ili teška promjena počnu utjecati na Vaš san, posao ili odnose, ili kada jednostavno želite bolje razumjeti sebe. Ako su simptomi vrlo teški, ako bi Vam mogli trebati lijekovi ili postoje znakovi tjelesnog uzroka, potrebno je uključiti i psihijatra ili Vašeg liječnika.
Kako odabrati stručnjaka
Pri odabiru provjerite licencu i edukaciju, pristup koji stručnjak koristi i ima li iskustva s onim što Vam treba. Razmotrite i praktične aspekte: jezik, cijenu, lokaciju ili online sesije te dostupnost. Odnos sa stručnjakom vrlo je važan; ako nakon nekoliko sesija ne osjećate da je pravi, sasvim je u redu promijeniti.
Česta pitanja
Hrvatska: kako provjeriti ima li psiholog odobrenje za rad?
Hrvatska psihološka komora (Croatian Psychological Chamber): Prema Zakonu o psihološkoj djelatnosti djelatnost smiju obavljati samo psiholozi upisani u imenik Komore (Imenik psihologa); za upis su potrebni jednogodišnji pripravnički staž i stručni ispit. Odobrenja za rad izdaju se na šest godina i obnavljaju se uz dokaz o trajnom stručnom usavršavanju.