Više o temi: samopouzdanje
Nisko samopouzdanje utječe na to kako vidimo sebe, svoje odnose i odluke. Terapija pomaže prepoznati samokritične misli, uočiti vlastite snage i izgraditi realniji i blaži odnos prema sebi.
Klinički psiholozi su psiholozi sa specijalističkom izobrazbom za procjenu, dijagnostiku i liječenje problema mentalnog zdravlja, od anksioznosti i depresije do složenijih stanja. U nekim je zemljama to regulirana zdravstvena specijalizacija; Therapy247 provjerava upis u registar.
Kako doći do skrbi za mentalno zdravlje – Bosna i Hercegovina
Javni zdravstveni sustav · Javni zdravstveni sustavi entiteta (Federacija BiH, Republika Srpska, Brčko distrikt)
Javna skrb za mentalno zdravlje pruža se kroz mrežu centara za mentalno zdravlje u zajednici, obično pri domovima zdravlja, zajedno s timovima obiteljske medicine. Timove obično čine psihijatar, psiholog, medicinska sestra i socijalni radnik. Usluge se plaćaju iz fondova obveznoga zdravstvenog osiguranja, koji su organizirani zasebno u svakom entitetu.
Kako provjeriti ima li stručnjak odobrenje za rad
- Medical chambers (Ljekarska komora in the Federation of BiH; Komora doktora medicine in Republika Srpska). U Federaciji BiH liječnici se moraju upisati u nadležnu liječničku komoru i smiju samostalno raditi samo u specijalnosti navedenoj u licenci komore. U Republici Srpskoj Komora doktora medicine vodi evidenciju svojih članova.
- No statutory regulator yet (Federation of BiH draft law on psychologists). Zakon kojim bi se uredio rad psihologa u Federaciji BiH sredinom 2025. još je bio nacrt u javnom savjetovanju. Raspitajte se o diplomi psihologa i kliničkoj obuci pod supervizijom.
Hitna pomoć – Bosna i Hercegovina
Ako je ugrožen vaš život ili život druge osobe, odmah nazovite broj za hitne slučajeve. Ove službe mogu pomoći u bilo koje doba:
- 124 · Ambulancia (Hitna pomoć)
Informacije provjerene u studenome 2026. · Izvori: pmc.ncbi.nlm.nih.gov, mz.ks.gov.ba, paragraf.ba, paragraf.ba
Znakovi na koje treba obratiti pozornost
Svatko ponekad sumnja u sebe. Nisko samopouzdanje možda Vas koči kada ste stalno samokritični, osjećate da niste dovoljno dobri što god postigli, nepovoljno se uspoređujete s drugima, teško prihvaćate komplimente, izbjegavate izazove iz straha od neuspjeha, teško kažete ne ili osjećate da tuđa mišljenja određuju Vašu vrijednost. Često ga prate anksioznost ili loše raspoloženje.
Što pomaže: liječenje i stručnjaci
Psiholozi i psihoterapeuti mogu Vam pomoći prepoznati odakle dolazi Vaš strogi unutarnji glas i razviti blaži, realniji pogled na sebe. Često se koriste kognitivno-bihevioralna terapija (KBT), terapija usmjerena na suosjećanje, terapija prihvaćanjem i posvećenošću (ACT) i shema terapija. Često se uključuje i rad na asertivnosti i granicama. Ako je nisko samopouzdanje povezano sa slikom tijela ili prehranom, možda će biti potrebna specijalizirana podrška.
Kada potražiti hitnu pomoć
Samo nisko samopouzdanje rijetko je hitan slučaj, ali može ga pratiti depresija. Ako osjećaj bezvrijednosti dovede do misli o samoozljeđivanju ili oduzimanju vlastitog života, odmah se obratite lokalnim hitnim službama ili otiđite na najbliži hitni prijam. Pomoć odmah potražite i ako ste izloženi vršnjačkom nasilju, uznemiravanju ili zlostavljanju, ili ako ograničavate hranu ili se samoozljeđujete.
Što možete učiniti u međuvremenu
Primijetite svog unutarnjeg kritičara i zapitajte se biste li tako razgovarali s prijateljem. Zapišite male uspjehe i osobine koje drugi cijene kod Vas. Provodite vrijeme s ljudima koji se prema Vama lijepo odnose i smanjite izloženost sadržajima zbog kojih se uspoređujete. Pokušajte s malim izazovima, vježbajte reći ne u situacijama u kojima malo toga ovisi o tome i brinite se o tijelu odmorom i kretanjem.
Čime se bavi klinički psiholog?
Klinički psiholog procjenjuje, dijagnosticira i tretira psihičke teškoće kod djece, odraslih ili starijih osoba. U svakodnevnom radu provodi kliničke intervjue, koristi validirane upitnike i testove, oblikuje razumijevanje onoga što održava problem i provodi terapije utemeljene na dokazima. Često radi u bolnicama, službama za mentalno zdravlje u zajednici ili privatnoj praksi te surađuje s psihijatrima, obiteljskim liječnicima i socijalnim službama.
Kada Vam može pomoći klinički psiholog?
Klinički psiholog dobar je izbor za umjerene do teške ili dugotrajne teškoće: anksiozne poremećaje, depresiju, opsesivno-kompulzivne probleme, traumu, poremećaje hranjenja, teškoće ličnosti ili kada je potrebna formalna dijagnoza ili nalaz. Ako bi mogli biti potrebni lijekovi ili postoji rizik za sigurnost, treba uključiti i psihijatra. Za coaching ili osobni rast prikladniji bi mogli biti drugi stručnjaci.
Kako odabrati stručnjaka
Pri odabiru provjerite licencu i edukaciju, pristup koji stručnjak koristi i ima li iskustva s onim što Vam treba. Razmotrite i praktične aspekte: jezik, cijenu, lokaciju ili online sesije te dostupnost. Odnos sa stručnjakom vrlo je važan; ako nakon nekoliko sesija ne osjećate da je pravi, sasvim je u redu promijeniti.
Česta pitanja
Bosna i Hercegovina: pokriva li javni zdravstveni sustav psihološku skrb?
Javna skrb za mentalno zdravlje pruža se kroz mrežu centara za mentalno zdravlje u zajednici, obično pri domovima zdravlja, zajedno s timovima obiteljske medicine. Timove obično čine psihijatar, psiholog, medicinska sestra i socijalni radnik. Usluge se plaćaju iz fondova obveznoga zdravstvenog osiguranja, koji su organizirani zasebno u svakom entitetu.
Bosna i Hercegovina: kako provjeriti ima li klinički psiholog odobrenje za rad?
Medical chambers (Ljekarska komora in the Federation of BiH; Komora doktora medicine in Republika Srpska): U Federaciji BiH liječnici se moraju upisati u nadležnu liječničku komoru i smiju samostalno raditi samo u specijalnosti navedenoj u licenci komore. U Republici Srpskoj Komora doktora medicine vodi evidenciju svojih članova.