Više o temi: samopouzdanje
Nisko samopouzdanje utječe na to kako vidimo sebe, svoje odnose i odluke. Terapija pomaže prepoznati samokritične misli, uočiti vlastite snage i izgraditi realniji i blaži odnos prema sebi.
Terapeut je svakodnevni naziv za stručnjaka koji pruža terapiju razgovorom: ovisno o zemlji, to može biti psiholog, psihoterapeut, licencirani savjetnik, bračni i obiteljski terapeut ili klinički socijalni radnik. Profili prikazuju stvarni stručni naziv, obrazovanje i upis u registar svakog terapeuta.
Kako doći do skrbi za mentalno zdravlje – Bosna i Hercegovina
Javni zdravstveni sustav · Javni zdravstveni sustavi entiteta (Federacija BiH, Republika Srpska, Brčko distrikt)
Javna skrb za mentalno zdravlje pruža se kroz mrežu centara za mentalno zdravlje u zajednici, obično pri domovima zdravlja, zajedno s timovima obiteljske medicine. Timove obično čine psihijatar, psiholog, medicinska sestra i socijalni radnik. Usluge se plaćaju iz fondova obveznoga zdravstvenog osiguranja, koji su organizirani zasebno u svakom entitetu.
Kako provjeriti ima li stručnjak odobrenje za rad
- Medical chambers (Ljekarska komora in the Federation of BiH; Komora doktora medicine in Republika Srpska). U Federaciji BiH liječnici se moraju upisati u nadležnu liječničku komoru i smiju samostalno raditi samo u specijalnosti navedenoj u licenci komore. U Republici Srpskoj Komora doktora medicine vodi evidenciju svojih članova.
- No statutory regulator yet (Federation of BiH draft law on psychologists). Zakon kojim bi se uredio rad psihologa u Federaciji BiH sredinom 2025. još je bio nacrt u javnom savjetovanju. Raspitajte se o diplomi psihologa i kliničkoj obuci pod supervizijom.
Hitna pomoć – Bosna i Hercegovina
Ako je ugrožen vaš život ili život druge osobe, odmah nazovite broj za hitne slučajeve. Ove službe mogu pomoći u bilo koje doba:
- 124 · Ambulancia (Hitna pomoć)
Informacije provjerene u studenome 2026. · Izvori: pmc.ncbi.nlm.nih.gov, mz.ks.gov.ba, paragraf.ba, paragraf.ba
Znakovi na koje treba obratiti pozornost
Svatko ponekad sumnja u sebe. Nisko samopouzdanje možda Vas koči kada ste stalno samokritični, osjećate da niste dovoljno dobri što god postigli, nepovoljno se uspoređujete s drugima, teško prihvaćate komplimente, izbjegavate izazove iz straha od neuspjeha, teško kažete ne ili osjećate da tuđa mišljenja određuju Vašu vrijednost. Često ga prate anksioznost ili loše raspoloženje.
Što pomaže: liječenje i stručnjaci
Psiholozi i psihoterapeuti mogu Vam pomoći prepoznati odakle dolazi Vaš strogi unutarnji glas i razviti blaži, realniji pogled na sebe. Često se koriste kognitivno-bihevioralna terapija (KBT), terapija usmjerena na suosjećanje, terapija prihvaćanjem i posvećenošću (ACT) i shema terapija. Često se uključuje i rad na asertivnosti i granicama. Ako je nisko samopouzdanje povezano sa slikom tijela ili prehranom, možda će biti potrebna specijalizirana podrška.
Kada potražiti hitnu pomoć
Samo nisko samopouzdanje rijetko je hitan slučaj, ali može ga pratiti depresija. Ako osjećaj bezvrijednosti dovede do misli o samoozljeđivanju ili oduzimanju vlastitog života, odmah se obratite lokalnim hitnim službama ili otiđite na najbliži hitni prijam. Pomoć odmah potražite i ako ste izloženi vršnjačkom nasilju, uznemiravanju ili zlostavljanju, ili ako ograničavate hranu ili se samoozljeđujete.
Što možete učiniti u međuvremenu
Primijetite svog unutarnjeg kritičara i zapitajte se biste li tako razgovarali s prijateljem. Zapišite male uspjehe i osobine koje drugi cijene kod Vas. Provodite vrijeme s ljudima koji se prema Vama lijepo odnose i smanjite izloženost sadržajima zbog kojih se uspoređujete. Pokušajte s malim izazovima, vježbajte reći ne u situacijama u kojima malo toga ovisi o tome i brinite se o tijelu odmorom i kretanjem.
Čime se bavi terapeut?
Terapeut vam pomaže razgovarati o onome što vas brine i pronaći praktične načine da se osjećate bolje i lakše nosite s poteškoćama. Tijekom seansi sluša, postavlja pitanja, pomaže vam uočiti obrasce u vašim mislima, emocijama i odnosima te s vama dogovara ciljeve. Ovisno o svojoj edukaciji, može primjenjivati kognitivno-bihevioralne, humanističke, sistemske, psihodinamske ili druge pristupe utemeljene na dokazima, u radu s pojedincima, parovima, obiteljima ili grupama.
Kada Vam može pomoći terapeut?
Ima smisla potražiti terapeuta kada stres, anksioznost, loše raspoloženje, žalovanje, problemi u vezi, teška promjena ili posljedice prošlih iskustava počnu opterećivati vaš svakodnevni život, ili kada jednostavno želite prostor da bolje razumijete sebe. Ako su simptomi teški, ako vam možda trebaju lijekovi ili postoje znakovi medicinskog uzroka, uključite i svog liječnika ili psihijatra.
Kako odabrati stručnjaka
Pri odabiru provjerite licencu i edukaciju, pristup koji stručnjak koristi i ima li iskustva s onim što Vam treba. Razmotrite i praktične aspekte: jezik, cijenu, lokaciju ili online sesije te dostupnost. Odnos sa stručnjakom vrlo je važan; ako nakon nekoliko sesija ne osjećate da je pravi, sasvim je u redu promijeniti.
Česta pitanja
Bosna i Hercegovina: pokriva li javni zdravstveni sustav psihološku skrb?
Javna skrb za mentalno zdravlje pruža se kroz mrežu centara za mentalno zdravlje u zajednici, obično pri domovima zdravlja, zajedno s timovima obiteljske medicine. Timove obično čine psihijatar, psiholog, medicinska sestra i socijalni radnik. Usluge se plaćaju iz fondova obveznoga zdravstvenog osiguranja, koji su organizirani zasebno u svakom entitetu.
Bosna i Hercegovina: kako provjeriti ima li terapeut odobrenje za rad?
Medical chambers (Ljekarska komora in the Federation of BiH; Komora doktora medicine in Republika Srpska): U Federaciji BiH liječnici se moraju upisati u nadležnu liječničku komoru i smiju samostalno raditi samo u specijalnosti navedenoj u licenci komore. U Republici Srpskoj Komora doktora medicine vodi evidenciju svojih članova.